Kok paithak
Drug eba phek manwi namani eba sago yachakmani lam: Drug chahnairok, drug nanairok drug eba phek manwino baksa bukhuk bai chao jehai yba tablet, aphim, ampitamin teibo thugwi bithi.
Heroin, phetiding ako ako rok thwhilam bai yachago, thwihlamo suchi soraiwi sago bithi dao.
Baksa khe duma hai nwngjago, biri eba cigarette hai paper(swilaih) o dulwi hoku hai nwngjago. Ganja, choras, biri, cigarette, ako ako.
Nwngmani: Chuak, arak, aphim, bhang, phensidyl, corax teibo thugwi phek manwirok.
Thwihlamtwi drug eba phek manwi namani tei aboni deramung: Juda juda lamtwi sago drug yachakani bising thwihlamno suchi bai phuplawi drug namani jotoni bara kirima sisngsa tei uanama singsa.
Suchi eba syringe o bithi dawi abobo baksa twi sapulwi injection namani hai khe nao. Drug nanairok kwbangnw group eba thumsa wngwi kwthalai nalaio. Syringe eba suchi share khwlailaio. Romdi khorok borok X bini sago Heapatiti B, eba Hepatitis C eba HIV(AIDS) tongo abono Y , x bai bithi yachakjak suchi bainw bithi yachakkha hinkhe X ni sakni hamya Chaya Hepatitis B, C tei HIV bini sagobo solok nai. Abo belai kirima singsa.
Hepatitis B: Abo dalsa kirima singsa virus, DNA virus.
Bwkhai borokno solok:
- Thwilamtwi, khoroksa hepatitis B virus bai solokjak borokni use khwlaijak syrige by suchi no tei khoroksa borok yachak khe suchini bisingtwi abo sologo.
- Blood transfusion: Kahamkhe amjokya thwih yachakkhe sologo.
- Sitra sikla tonglaimung(Un protected Sex)
- Buma hepatatitis B gwnag wngkhe cherai achaiphuru cheraini sago abo sologo..
- Drug addict rok kaisa suchino share kwlaima bisingtwi.
Deramungrok: Hepatitis B belai kirima singsa, abo uasa sago solok khe aboni hamkraini lam belai kutuk tei morok. Bithirokbo morogo.
Hepatitis B liver eba bwkhao bothop thumo tei liver no dera rio.
- Amai eba jaundice wngo.
- Mai okhwiya wngo.
- Chronic active hepatitis wngo.
- Liver sogo eba cirrhosis wnog.
- Liver ni cancer wngo.
Hepatits C: Abo dalsa RNA virus. Belai kirima singsa. Uiasa sago solok khe hamrinani kok tugo.
Bwkkhai solok:
- Drug addict rok drug nalaiphuru syringe kaisano share kwhlaikhe khoroksani sakni simi tei khoroksano sologo.
- Kaham khe amjokjakya blood transfusion ni bisingtwi.
- Chaya sikla tongmung( Unprotected sex)
- Bumani simi bwsano cherai achaiphuru buma solok jak wngkhe.
Hepatitis C liver eba bwkhao bothop thumo tei liver no derario.
- Amai eba jaundice kwphao.
- Mai okhwiya wngo, okhlai chao, kwbao.
- Bwsak tei bekreng sakrubo.
- Chronic active hepatits wngo.
- Liver sogo eba cirrhosis wngo.
- Liver caccer wngo.
HIV eba AIDS: HIV ni pura bumung wnkha Human Immuno Virus tei AIDS wngkha Acquired Immuno Deficiency syndrome. Abo dalsa belai dorokuk kirima singsa hamya Chaya. Abo ni senalo kwlaiwi hayung tabuk kwlwiprawi tongo. HIV virus mungsa RNA virus. Drug nanairok bangkugwi aboni mui wngo.
AIDS solokmani ralmrok:
- AIDS solokjak borokbai samungo thepajak syringe bai tei khoroksa yokhakjak khe abo sago sologo.
- Amjok jakya thwih transfusion ni bisingtwi sago sologo.
- Sak kupulum buma bwsa baphuru bwsano sologo buma solokjak wngkhe.
- Tongmung Chaya sikla tongmung(un protected sex) ni bising
twi sago sologo.
AIDS uaisa bwsago solok khe abo hamanani lames kwrwi hinwi sawi mano. Bithirokbo mathokya tei belai morok. Abo borokno twrwk twrwk khe kwthwilam phaising swkang twlango. HIV virus sakni defence eba phan mwthangno sokomol riwi sago thugwi deramung tibio.
Deramungrok:
- Bwsak ramprowi keram wngo.
- Bwsakni bupham kwmao.
- Khencho dasto wngo.
- Thugwi daledal kirima singsa bithibai hamrimanya TB wngo.
- Hodgkin Lymphoma eba dalsa cancer.
- Kaposi’s sarcoma eba dalsa bukurni cancer.
- Nimonia wngo.
- Bwsak phan mwthang kwmabai thugwi kulum kwsani yonchi(bacteria) yong chikuk(Virusa) sago sologo jehai cyto megalo virus, mokol tei kidney no derao, toxoplasmosis mokol tei bomotom derario.
- Dementia eba pokrai wng kasao, mungsa muitu manya wngo
- Teibo thugwi kulum kwsa tongo AIDS ni wngma bagwi.
- Khoroksaswkni AIDS wngkha hinwi khwnakhe mothao bo selengjago, mothani tikhlaijago, bini social life derasugo.
Tripura hasteni tipra eba Tripuri dophani kirima singsa drugno gwdalwi mangpili:
Twio buphang kulukjak tongkhe aboni kuchuk kuk buchuk siminw mokoklo kwlaio, phiya twio kulukjak yaphang, bedek, bupra mokol ni phataro tongrwgo.
Sodor Norht Baptist church ni bwrwirokni motha(sadar north Baptist women society)
drugo kubuljak borokrokni hamkraini bagwi tei simari pirna bagwi sak tarwi samung tangwi tongo. Bohrokni samung belaikhe dophani hamkraini bagwi, hodani hamkraini bagwi, mothani hamkrainai bagwi tei langmani bagwibo. Bohroknw dophani hamkrai suari. Sadar tei ganagini amchaoirogo bohorok AIDS society by gwdalwi kami kami amchoi amchoi o habwi dora dukhu no dora dukhu hinyawi borokni hamkraini bagwi samung tanglai tongo. Drug addict rokno thumwi bohrok counselling khwlaio, HIV,Hepatitsi B, C ni bagwi drug addict rokni thwi amjogo.
Aprill 2022 talni paithago Tripuri Doctors Welfare Society ni annual conference agulio wngmani. Ojila Bwrwi mothani wngwi bukhuk khoroksa kaisa presentation narukkha drug addiction ni saka. Bini report chwng jotoni bwskango narugo:-
- 19.10.21 o bohrok kaisa detection camp khwlaio Jamilwng kami, lembuchara. Oro Khoroknwi drug addict no bohrok counselling kwhlaio tei testing kwhaiwi kwnwinw HIV positive manjago. Bohrok twihlamtwi suchi bai drug nalaio. O nikhumao khorokba drug addict identified khwilaijak. Kwnwino test khwlaiwi kwnwinw HIV positive.
- 27.11.21 o Baragachi kamio khorokbwrwi drug addict tongphano o jila camp khwlaiphuru bohrok sokphaima kwrwi.
- 15.2.22 Chengkharu kamio camp songsajago, ojila kwniwno drug addict hinwi sinijakkha, 37 khorok borokno HIV test kwhaliwi khoroksa HIV positive manjakkha.
- 09.3.22 o lephunga block o 39 drug addict camp sokphaio, 52 khorok borokno test khwlaijago, HIV poistive18.
- 19.3.22 o Lalit bazaro awareness cum detection campo 25 khorok drug addict sokphaio, 47 borokno testing khwlaiwi 10 khorok HIV positive.
Swkangnw sajakkha twio buphang phangsa kulukjak tongkhe buchuk siminw nukjago, aboni yaphang, budak bupra nukjakya. Sodor North Baptist association ni bwrwi mothni adong ni je data chwng nukkha abo kirima singsa mangpilini chikonsa nukpili se. Sodor north bwrwirokni motha abo sadaro samung tangwi je data mankha abo bwsakngo toniwi thung Tripura hasteni kokno uansuk khe bwsakni bwikhumu thengsanai, mokol ni muktwrwi kwmanai. HIV, Hepatitis B, Hepatits C chini sikla dophano, swrwngnai bodolno chini achai songno twrwk twrwk khe monokna schengkha . Drug addictionni bisingtwi suchi bai drug yachakma bagwi laite khe bohrok o HIV bai Hepatitis B, C ako ako kirima singsa kulum kwsa bai solokjak tongo.
Tamo chini khwlaimari: Chini tabuk nangkukmani samung wngkha drug eba phekmanwino kebengwi phan boksingwi anti drug campaign mission mode bai chengnani, Chini dophani bising kaisa simari tibinani, social movement khwlainani.
Drug eba phekmanwini baniyarok bwini langmano biyalo khiklaiwi bohrokni thinangno segwi baniya khwlailaio, rang ajio, gwnagn khao, Tripura haste thung jila bohrokni senal tei agent pirjak. Bohrok ni stockist tongo, supplier tongo, distributor tongo, agent tongo. Abo kaisa syndicate hai . Rwng nogo, hostelo, phalnok, chouhumani, hatio agentrok berai laio drug twiwi tei mui rutugo. Chini bwsa bwtwi , chini thinang bohrokni phinjak lamatwi kwthwilwng bai yapiri selaio.
Tripura haste o jotoni bara kwbang HIV kanchapur chini dophani bisingnw abo sorkarni reportni siminw saimano. Tabuk Tripurani bebak kami, amchoi joto jila drugni khwi chakjak.
Phaidi chwng kaisa koktma bwlaih o onkhorjak drug bai gwdaljak koktwmarokno kisa uphill nailaigrwna. Bisitham swkang khoroksa engineering o swrwng tongnai sikla salnwi romwi kwmajak, buma bupha siya, ulo mwnam bahai manwi bwsala tongmani doga swbai nugo bwsala drug nawi thwiwi tongjak, buma bupha siya salnwi romwi, abo krihsnanagar, agulini kok.
Ambassao khoroksa sikla drug nawi lahar kotoronw kwthwi kwlai tongjak manjakkha. Ambassa dikholonw khorok bwrwi tipra dophani siklarok phekna hinwi arago bithi sapulwi nwngthani khorok brwinw thwikha.
Killa bwkhak khoroksa drug addict buphano rang rijakya hinwi sal kwthang kwthang buphano butharwi phobwi rimani koktwmabo chwng nukkha.
Taklai kisa sal swkang buban chontaio drug addict tiprasa sikla buphano rang sanwi rang rijakya hinwi ruphrekha ulo baithangni nogo horh phwna rikha.
Drugni swraimung jotoni nogo nogo doga togwi tongo. Nini bwsa bwtwi tongkhe mungsa guarantee kwrwi nini bwsa drugni yaphani simi yoganw hinwi.
Tamo chini khwlaithai hinkhe? Chwng siring siring tongwi chukliya, drugno selengwi , kebengwi chobao ma onkhornai.
Sabo sabo tongnai o social movement tei anti drug campaign o.
- Sakhamkrai bai gwdal jak borokrok jehai doctor, health worker.
- AIDS society
- Gurdian.
- Siklarok, swrwngnai bodol, teacher.
- NGO
- Bwrwirokni motha.
- Police administration drug peddler rokno roman bagwi.
Mission mode o joto kwthalai samung ma tanglainai, bebak Tripura hasteonw chini samung no ma pirnai. Drug addict no buwi togwi drug yakariwi manya. Bohrokno deaddiction khwlaina bagwi deaddiction centre ma songsanai.
Awareness, murukmung(vigilance) campaign aboni bisingtwi chwng choba songsakhe jotonw kwthalai, yak bai yak romlai chini bwskango je kirima singsa drug ni swraimung nukjak tongkha abono chwng kasowi mania tei chini achai songono, chini thinangno chwng mwthang mannai. Phaidi jotonw smai tanglaigrwna drug eba phek manwino kasona bagwi.
.